
26. lipnja 2026. prvi trostrani sporazum EU o skladištenju energije potpisali su Europska komisija, države članice EU, developeri skladištenja i obnovljivih izvora energije, proizvođači, energetski intenzivne industrije i financijske institucije. Sporazum cilja na 30–35 GW obećanog kapaciteta skladištenja, pri čemu se ukupna implementacija očekuje na oko 45 GW između 2026. i 2028., u usporedbi s oko 12 GW instaliranih 2025., te postavlja put za ugovore o kupoprodaji energije sa skladišnim postrojenjima da rastu s 1,5 GW 2026. na 4,5 GW 2028.
Sporazum, koji stupa na snagu odmah i traje do 2028., utvrđuje obveze za svaku skupinu potpisnika. Države članice koje su potpisnice podnijele su, ili se očekuje da će podnijeti, nacionalne obveze za implementaciju skladištenja. Developeri skladištenja i obnovljivih izvora energije obvezali su se pružati godišnje indikativne podatke za nove projekte skladištenja i hibridne projekte, dajući tržištu vidljiviji budući projektni portfelj. Energetski intenzivne industrije obvezale su se razvijati projekte skladištenja za industrijske pogone i poboljšati vidljivost dugoročnih prognoza potražnje za električnom energijom.
Države članice preuzele su širok skup obveza. Dogovorile su se ubrzati uklanjanje prepreka implementaciji skladištenja, uključujući prepreke sklapanju PPA ugovora sa skladišnim postrojenjima i drugih dugoročnih ugovora, te omogućiti mrežne tarife koje odražavaju troškove i nisu diskriminirajuće, a koje potiču fleksibilnost i ponašanje prilagođeno mreži. Potpora za implementaciju i proizvodnju može se oslanjati na nacionalna i sredstva EU u okviru pravila o državnim potporama, uključujući Okvir za državne potpore čistoj industriji.
Komisija se sa svoje strane obvezala pomagati državama članicama u osmišljavanju učinkovitih programa potpore otvorenih za skladištenje, osigurati najbrže moguće odobravanje državnih potpora za relevantne mjere te ažurirati mrežni kodeks o zahtjevima za proizvođače i kodeks priključenja potrošnje kako bi se podržalo širenje skladištenja.
Hibridni PPA je ugovor o kupoprodaji energije koji kombinira proizvodnju iz obnovljivih izvora, obično solarnu ili vjetroelektrane, sa skladišnim postrojenjem, obično u jednoj ugovornoj strukturi. Komponenta skladištenja premješta isporuku iz sati viška proizvodnje u sate veće potražnje, što može smanjiti izloženost kupca riziku oblika i obujma u usporedbi sa standardnim PPA ugovorom tipa pay-as-produced.
Grupa Europske investicijske banke procjenjuje mogućnosti jačanja potpore ulaganjima u skladištenje energije. Razmatrane opcije uključuju prilagodbu pilot-programa od 500 milijuna EUR za korporativne PPA ugovore tako da obuhvaća i rješenja skladištenja, uključujući fleksibilne i hibridne PPA ugovore, te proširenje paketa za proizvodnju mrežne opreme od 1,5 milijardi EUR na proizvođače komponenti za skladištenje.
Europska banka za obnovu i razvoj proširuje svoju potporu projektima skladištenja energije tijekom 2026.–2028. te pruža savjetodavnu potporu državama članicama u pogledu regulatornih okvira koji to omogućuju.
Povećana implementacija skladištenja mogla bi s vremenom smanjiti oslanjanje na proizvodnju iz plina u satima vršnog opterećenja, pri čemu tempo ovisi o implementaciji i tržišnim uvjetima. Za tržišta električne energije u srednjoj i jugoistočnoj Europi, sporazum ukazuje na tri kretanja vrijedna praćenja: veći portfelj obujma hibridnih PPA ugovora, potencijalne promjene mrežnih tarifa koje potiču fleksibilnost i ponašanje prilagođeno mreži, te instrumente protugarancije koji bi mogli pomoći u rješavanju rizika druge ugovorne strane za korporativne PPA ugovore.
Komisija će objavljivati godišnje preglede napretka u odnosu na pokazatelje uključujući instalirani kapacitet skladištenja, udio vršne potražnje koji se opskrbljuje skladištenjem te PPA ugovore sa skladišnim postrojenjima sklopljene između potpisnica.
Prvi trostrani sporazum EU o skladištenju energije, dobrovoljni okvir koji okuplja Europsku komisiju, države članice EU, developere skladištenja i obnovljivih izvora energije, proizvođače, energetski intenzivne industrije i financijske institucije, a obuhvaća razdoblje 2026.–2028.
Ukupno se očekuje da će se u EU instalirati oko 45 GW skladištenja energije između 2026. i 2028. To podrazumijeva godišnju implementaciju barem 20% veću od otprilike 12 GW instaliranih 2025.
Obujam PPA ugovora sa skladišnim postrojenjima planira se povećati s 1,5 GW 2026. na 4,5 GW 2028. u okviru sporazuma.
Ne. Tekst navodi da obveze ne stvaraju nikakve pravne obveze za potpisnice. Europska komisija pratit će napredak godišnje do 2028.
Grupa EIB-a procjenjuje mogućnosti jačanja potpore ulaganjima u skladištenje energije, razmatrajući prilagodbu pilot-programa protugarancije od 500 milijuna EUR za korporativne PPA ugovore kako bi obuhvatio fleksibilne i hibridne PPA ugovore sa skladištenjem, te proširenje paketa za proizvodnju mrežne opreme od 1,5 milijardi EUR na proizvođače komponenti za skladištenje.
Izvor
Europska komisija, „First-ever EU tripartite agreement signed to boost energy storage“, 26. lipnja 2026.: ec.europa.eu
Trostrani sporazum o skladištenju energije, puni tekst: webgate.ec.europa.eu
Ovaj članak priredila je tvrtka D.TRADING isključivo u općim informativnim svrhama i ne predstavlja pravni, financijski, investicijski, računovodstveni, porezni ili regulatorni savjet. Sadržane informacije temelje se na javno dostupnim izvorima i odražavaju mišljenje o regulatornom okruženju na dan objave. D.TRADING ne daje nikakve izjave ni jamstva, izričita ili prešutna, o točnosti, potpunosti ili pravodobnosti navedenih informacija. Ovaj dokument nije ponuda ni poziv na kupnju ili prodaju bilo kojih energetskih proizvoda, roba ili financijskih instrumenata.
D.TRADING je B2B tvrtka za trgovanje energijom koja posluje u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, sa sjedištima u Baaru (Švicarska), Zagrebu (Hrvatska), Amsterdamu (Nizozemska) i Kijevu (Ukrajina).
Tvrtka trguje električnom energijom, plinom, UPP-om i gorivima za korporativne i veleprodajne ugovorne strane, uz usluge koje uključuju strukturirano trgovanje, otkup obnovljive energije, skladištenje energije u baterijama s pristupom tržištu te jamstva podrijetla.