Akcijski plan EU-a za elektrifikaciju postavlja okvirnu ambiciju elektrifikacije od 46% do 2040., uz mogući pad uvoza plina za više od 70%
Električna energija trenutačno čini 23% konačne potrošnje energije u EU. Europska komisija objavila je 17. srpnja 2026. svoj Akcijski plan za elektrifikaciju, predlažući okvirnu stopu elektrifikacije od 46% do 2040., podložno daljnjoj procjeni u okviru paketa energetske unije nakon 2030. Prema procjenama Komisije, postizanje te razine moglo bi smanjiti uvoz plina u EU za više od 70% i sniziti troškove uvoza fosilnih goriva bloka do 260 milijardi eura godišnje do 2040.
Akcijski plan za elektrifikaciju najavljen je u okviru Sporazuma o čistoj industriji (Clean Industrial Deal) i Akcijskog plana za pristupačnu energiju (Affordable Energy Action Plan). Vrijednost od 46% okvirna je, a ne obvezujuća, i Komisija će je procijeniti u sklopu paketa energetske unije nakon 2030., očekivanog u četvrtom tromjesečju 2026. Za 2030. Sporazum o čistoj industriji i Akcijski plan za pristupačnu energiju utvrdili su referentnu razinu elektrifikacije od 32%.
Što sadrži plan
Kroz dokument se provlače dva pravca: više čiste opskrbe i više električne potražnje.
Na strani opskrbe plan potiče brži rast vjetroelektrana, solarne energije i skladištenja u baterijama, uz podršku malim modularnim nuklearnim reaktorima. Vodik pozicionira kao komplementarno rješenje za dekarbonizaciju ondje gdje izravna elektrifikacija nije izvediva ili isplativa. Na strani potražnje usmjeren je na tri sektora u kojima fosilna goriva još uvijek dominiraju: zgrade, promet i industriju. Plan ima za cilj povećati broj instalacija dizalica topline te podržati elektrifikaciju voznih parkova i industrijskih procesa.
Komisija također želi olakšati sklapanje više ugovora o kupoprodaji energije (PPA), s ciljem snižavanja veleprodajnih cijena energije za energetski intenzivne industrije.
Smanjivanje razlike u cijeni između električne energije i plina
Razlika u cijeni između električne energije i plina jedna je od ključnih prepreka plana. Električna energija često košta tri puta više od plina, pri čemu porezi i mrežne naknade pridonose toj razlici.
Komisija potiče države članice da do 2030. dovedu nacionalne omjere cijena električne energije i plina na najviše 2,5 za kućanstva i 2 za industriju. Mjere uključuju osiguravanje da električna energija nije oporezovana strože od plina, reformu strukture mrežnih tarifa za električnu energiju, omogućavanje ciljanog smanjenja mrežnih naknada za određene skupine potrošača te postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva. Mjere u vezi sa subvencijama za fosilna goriva očekuju se u sklopu paketa energetske unije nakon 2030. u četvrtom tromjesečju 2026.
Komisija je istog dana predstavila i svoje prijedloge revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), povezujući reformu tržišta ugljika s industrijskim ulaganjima i dekarbonizacijom.
Što to znači za tržišta električne energije i plina
Plan jača politički argument za rastuću potražnju za električnom energijom i opadajuću potražnju za fosilnim plinom tijekom 2030-ih, iako će tempo ovisiti o provedbi, relativnim cijenama energije, razvoju mreže i prihvaćanju tehnologije.
PPA ugovori mogli bi postati još raširenije prisutni. Nastojanje Komisije da olakša PPA ugovore za energetski intenzivnu industriju moglo bi proširiti skup potencijalnih korporativnih kupaca i produbiti tržište korporativnih PPA ugovora, na kojem proizvođači obnovljive energije ugovaraju svoju proizvodnju.
Fleksibilnost dobiva na važnosti kako rastu elektrifikacija te udio vjetra i sunca. Sustav koji se kreće prema 46% elektrifikacije zahtijevat će veće širenje skladištenja, odgovora na potražnju i drugih fleksibilnih resursa. Dizajn tržišta već se kreće u tom smjeru, od predloženog naloga za skladištenje u povezivanju tržišta dan unaprijed do nacionalnih okvira poput grčkih pravila o skladištenju u baterijama u skladu s RED III.
Kupci plina koji sklapaju ugovore do 2030-ih sada se suočavaju s izgledima potražnje koji su sve više oblikovani politikom elektrifikacije, kao i industrijskim ciklusima. Komisija procjenjuje da bi ubrzana elektrifikacija mogla smanjiti uvoz plina u EU za više od 70% do 2040. Riječ je o modeliranom potencijalnom ishodu, a ne o obvezujućem cilju ili rasporedu provedbe, a njegovo ostvarenje ovisit će o naknadnim mjerama politike i njihovoj provedbi.
Ključni datumi koje treba pratiti
Sljedeća prekretnica dolazi u četvrtom tromjesečju 2026., kada Komisija planira predstaviti paket energetske unije nakon 2030. Očekuje se da će taj paket procijeniti okvirnu ambiciju od 46% i utvrditi mjere u vezi sa subvencijama za fosilna goriva. U međuvremenu će napredak u odnosu na referentnu razinu od 32% za 2030. pokazati koliko brzo se zapravo odvija promjena potražnje.
Ključni pojmovi
Stopa elektrifikacije – udio električne energije u konačnoj potrošnji energije. EU je na 23%; plan predlaže okvirnih 46% za 2040.
Akcijski plan za elektrifikaciju – komunikacija Europske komisije objavljena 17. srpnja 2026. s ciljem ubrzavanja prijelaza s fosilnih goriva na električnu energiju u zgradama, prometu i industriji.
Paket energetske unije nakon 2030. – politički paket očekivan u četvrtom tromjesečju 2026. koji će procijeniti okvirnu ambiciju od 46% i predložiti mjere za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.
PPA – ugovor o kupoprodaji energije, dugoročni ugovor između proizvođača električne energije i kupca; plan ima za cilj olakšati PPA ugovore za energetski intenzivnu industriju.
ETS – sustav EU-a za trgovanje emisijama; Komisija je predstavila svoje prijedloge revizije ETS-a uz Akcijski plan za elektrifikaciju.
Često postavljana pitanja
Što je Akcijski plan EU-a za elektrifikaciju?
Komunikacija Europske komisije, objavljena 17. srpnja 2026., čiji je cilj povećati udio električne energije u konačnoj potrošnji energije u EU s 23% na okvirnih 46% do 2040. te smanjiti ovisnost bloka o uvezenim fosilnim gorivima.
Je li cilj elektrifikacije od 46% obvezujući?
Ne, on je okviran. Komisija će ga procijeniti u sklopu paketa energetske unije nakon 2030., očekivanog u četvrtom tromjesečju 2026. Za 2030. Sporazum o čistoj industriji i Akcijski plan za pristupačnu energiju utvrdili su referentnu razinu elektrifikacije od 32%.
Kako bi plan mogao utjecati na uvoz plina u EU?
Prema procjenama Komisije, postizanje 46% elektrifikacije moglo bi smanjiti uvoz plina u EU za više od 70% i sniziti troškove uvoza fosilnih goriva bloka do 260 milijardi eura godišnje do 2040.
Kako plan rješava visoke cijene električne energije?
Komisija potiče države članice da do 2030. dovedu nacionalne omjere cijena električne energije i plina na najviše 2,5 za kućanstva i 2 za industriju. Mjere uključuju osiguravanje da električna energija nije oporezovana strože od plina, reformu strukture mrežnih tarifa, omogućavanje ciljanog smanjenja mrežnih naknada za određene skupine potrošača te postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.
Što plan znači za PPA ugovore?
Komisija želi olakšati sklapanje više ugovora o kupoprodaji energije za energetski intenzivne industrije, s ciljem snižavanja veleprodajnih cijena energije. To bi moglo podržati daljnji rast tržišta korporativnih PPA ugovora, iako su niže cijene namjeravani ishod, a ne zajamčen rezultat.
Više informacija dostupno je u priopćenju za tisak Europske komisije i na stranici Komisije o politici elektrifikacije.
Izjava o ograničenju odgovornosti
Ovaj članak priredila je tvrtka D.TRADING isključivo u općim informativnim svrhama i ne predstavlja pravni, financijski, investicijski, računovodstveni, porezni ili regulatorni savjet. Sadržane informacije temelje se na javno dostupnim izvorima i odražavaju mišljenje o regulatornom okruženju na dan objave. D.TRADING ne daje nikakve izjave ni jamstva, izričita ili prešutna, o točnosti, potpunosti ili pravodobnosti navedenih informacija. Ovaj dokument nije ponuda ni poziv na kupnju ili prodaju bilo kojih energetskih proizvoda, roba ili financijskih instrumenata.
O D.TRADING-u
D.TRADING je B2B tvrtka za trgovanje energijom koja posluje u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, sa sjedištima u Baaru (Švicarska), Zagrebu (Hrvatska), Amsterdamu (Nizozemska) i Kijevu (Ukrajina).
Tvrtka trguje električnom energijom, plinom, UPP-om i gorivima za korporativne i veleprodajne ugovorne strane, uz usluge koje uključuju strukturirano trgovanje, otkup obnovljive energije, skladištenje energije u baterijama s pristupom tržištu te jamstva podrijetla.
